KOJA SU MOJA PRAVA UKOLIKO BUDEM LIŠEN SLOBODE?
Šta se podrazumeva pod lišenjem slobode (pojam)?
Koja su moja prava u koliko budem lišen slobode? Lišenje slobode je opšti izraz pod kojim se podrazumevaju različite situacije kao što su hapšenje, zadržavanje, zabrana napuštanja stana kao i pritvor.
Članom 27. Ustava Republike Srbije propsano je da je lišenje slobode dopušteno je samo iz razloga i u postupku koji su predviđeni zakonom.
Zakoni koji regulišu pitanje lišenja slobode su Zakonik o krivičnom postupku, Krivični zakonik, Porodični zakon, Zakon o maloletnim učiniocima krivičnih dela, zakoni koji regulišu prekršajnu materiju.
Da li dete može biti lišeno slobode?
Dete starosti do 14 godine ne može biti lišeno slobode.
Šta ukoliko me policija uhapsi, koja su moja prava i koji su rokovi postupanja?
Ukoliko budete uhapšeni od strane policije, policija je dužna da Vas u roku od 8 časova sprovede javnom tužiocu. Ako je zbog neotklonjivih smetnji sprovođenje uhapšenog trajalo duže od osam časova, policija je dužna da javnom tužiocu ovakvo zakašnjenje posebno obrazloži, o čemu će javni tužilac sačiniti službenu belešku.
Ukoliko Vas policija zatekne na mestu izvršenja krivičnog dela, ista može da Vas zadrži najduže do 6 časova, tada se neće smatrati da ste uhapšeni ali će Vam sloboda kretanja ipak biti ograničena.
Ukoliko ste pak od strane policije pozvani u svojstvu građanina (dakle niste uhapšeni i niste pozvani u svojstvu osumničenog) prikupljanje obaveštenja može trajati najduže četiri časa, a po Vašem pristanku i duže.
Javni tužilac može izuzetno zadržati uhapšeno lice radi saslušanja najduže 48 časova od časa hapšenja. U zakonu se navodi da je ovakvo postupanje predviđeno samo kao izuzetak, međutim u praksi se to dešava vrlo često, gotovo po pravilu. U tom slučaju javni tužilac, ili policija po ovlašćenju javnog tužioca, donosi REŠENJE O ZADRŽAVANJU u kojem rešenju moraju biti navedeni delo za koje se osumnjičeni tereti, osnovi sumnje, dan i čas lišenja slobode ili odazivanja pozivu, kao i vreme početka zadržavanja tj. rešenje mora biti obrazloženo, međutim u praksi se najčešće radi tzv. „terkovanim“ rešenjima (tipskim rešenjima), tj. rešenjima sa unapred pripemljenim sadržajem koja se minimalno prilagođavaju konkretnom slučaju.
Najkasnije u roku od dva sata od kada Vam je saopšteno da ste zadržani, policija Vam mora uručiti Rešenje o zadržavanju, od kog trenutka počinje da teče rok za žalbu na rešenje o zadržavanju koju mogu izjaviti uhapšeno lice i njegov branilac, koji rok iznosi 6 časova. O žalbi odlučuje sudija za prethodni postupak u roku od četiri časa od prijema žalbe, koja žalba ne zadržava izvršenje rešenja.
Čim organ postupka donese rešenje o zadržavanju okrivljeni mora imati branioca- advokata.
Ako osumnjičeni sam, u roku od četiri časa, ne obezbedi branioca, javni tužilac će mu ga obezbediti po službenoj dužnosti.
U praksi rok za izjavljivanje žalbe stvara velike probleme, ne toliko zbog samog roka koji je razumljivo kratak, koliko zbog tehničkih razloga vezanih za prijem žalbe. Naime, hapšenje lica se često vrši u noćnim satima, te u tom slučaju okrivljeni i njegov branilac nemaju kome predati žalbu, dok za ulaganje iste, kako je pomenuto, teče rok od 6 časova. Policija navedenu žalbu često ne želi da primi jer nije njima upućena već nadležnom sudu, dok sudovi, kako je poznato, noću ne rade. Navedena situacija obesmišljava ceo navedeni žalbeni postupak, međutim u praksi nekih policijskih uprava i sudova se dešava da dežurni sudija za prethodni postupak bude obavešten od strane policje o činjenici da je žalba izavljena, te da sudija izvrši prijem žalbe van radnog vremena, a takođe se dešava i da policija primi izjavljenu žalbu.
Vredi pomenuti i koliko često se žalbe na rešenje o zadržavanju usvajaju od strane suda. Procenat usvajanja žalbi na rešenja o zadržavanju je toliko mali da se može reći da je zanemarljiv. Dakle, ukoliko bude doneto rešenje o zadržavanju, najveća šansa je da će vaša žalba na takvo rešenje od strane suda biti odbijena.
Šta kada dođem pred javnog tužioca?
Kada nakon svega napred navedenog budete izvedeni pred javnog tužioca, tužilac će Vas saslušati.
Nakon saslušanja, uslediće veoma važna odluka za Vas. Javni tužilac će odlučiti da li će nadležnom sudu predložiti da Vam bude određen pritvor.
Pre određivanja pritvora sud će Vas salušati (izuzetno pritvor može biti određen i pre saslušanja), te je bitno znati da pritvor može odrediti samo, jedino i isključivo sud. Ukoliko je okrivljeni pritvoren, od lišenja slobode pa nadalje mora imati branioca.
Pritvor
Pritvor određuje isključivo sud a na predlog javnog tužioca (a posle potvrđivanja optužnice i po službenoj dužnosti) i pritvor se može odrediti samo pod uslovima predviđenim Zakonikom o krivičnom postupku.
Kada se pritvor može odrediti?
Pritvor se može odrediti protiv lica za koje postoji osnovana sumnja da je učinilo krivično delo ako:
1) se krije ili se ne može utvrditi njegova istovetnost ili u svojstvu optuženog očigledno izbegava da dođe na glavni pretres ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bekstva;
2) postoje okolnosti koje ukazuju da će uništiti, sakriti, izmeniti ili falsifikovati dokaze ili tragove krivičnog dela ili ako osobite okolnosti ukazuju da će ometati postupak uticanjem na svedoke, saučesnike ili prikrivače;
3) osobite okolnosti ukazuju da će u kratkom vremenskom periodu ponoviti krivično delo ili dovršiti pokušano krivično delo ili učiniti krivično delo kojim preti;
4) je za krivično delo koje mu se stavlja na teret propisana kazna zatvora preko deset godina, odnosno kazna zatvora preko pet godina za krivično delo sa elementima nasilja ili mu je presudom prvostepenog suda izrečena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna, a način izvršenja ili težina posledice krivičnog dela su doveli do uznemirenja javnosti koje može ugroziti nesmetano i pravično vođenje krivičnog postupka.
Koliko pritvor može da traje?
Pritvor u istrazi može trajati najduže šest meseci. Ako se do isteka navedenog roka ne podigne optužnica, okrivljeni će se pustiti na slobodu.
Nakon podizanja optužnice pritvor može trajati sve do upućivanja na izdržavanje kazne zatvora, dakle za vreme celog suđenja možete biti u pritvoru.
Na rešenje o određivanju pritvora možete uložiti žalbu.
Posete u pritvoru
U pritvoru Vas mogu posećivati bliski srodnici, lekar, advokat, a za posetu je potrebno pribaviti dozvolu sudije za prethodni postupak, a nakon podizanja optužnice predsednika veća. Sudija može zabraniti pojedine posete ako je verovatno da bi one mogle dovesti do ometanja istrage.
Treba imati u vidu da je pritvor najteža mera za obezbeđenje prisustva okrivljenog i nesmetano vođenje krivičnog postupka ,te da okrivljeni treba sam proceniti da li će ga kvalitetnije braniti advokat koji postupa po službenoj dužnosti ili advokat kojeg je okrivljeni sam izabrao.
Situacije koje mogu nastati u praksi su raznovrsne, postupanje u istim zavisi od mnogo faktora, te je ovaj tekst informativne i orijentacione prirode. Pre preduzimanja konkretnih pravnih aktivnosti savetujemo da kontaktirate svog advokata. Ne odgovaramo za postupke čitalaca koji uslede iz čitanja odnosno tumačenja sadržaja ovog teksta.
